Marguerite Thomas Williams Imala je san Na obalama rijeke Anacostia bila su naseljena brojna starosjedilačka plemena Sjeverne Amerike. Rijeka polako teče kroz grad Washington prije nego što se konačno ulije u rijeku Potomac, sa sobom noseći različiti sediment. Tema doktorske disertacije jedne jedinstvene žene, Marguerite Thomas Williams, prve Afroamerikanke koja je stekla doktorat iz područja geologije bila je fluvijalna dinamika drenažnog bazena Anacostia. Bilo je to 1942. godine, usred Drugog svjetskog rata, kada još nisu bila priznata prava afroameričkog stanovništva. Tko bi znao da će 13 godina kasnije još jedna Afroamerikanka, Rosa Parks, odbiti dati svoje mjesto u autobusu bijelcu te tako zapaliti vatru velikog afroameričkog pokreta za građanska prava. Marguerite Thomas Williams rođena je na Badnjak 1895. u Washingtonu D.C. Kći Henryja i Clare Thomas, bila je najmlađa od šestero braće i sestara. Upisala se u učiteljsku školu za obojene djevojke kako bi se školovala za odgojiteljicu. Diplomirala je 1916., osiguravši si stipendiju za pohađanje Sveučilišta Howard. Ali njezini interesi bili su izvan zidova učionice; um joj je letio preko rijeka, planina, jezera i šuma, jer je prava strast mlade Marguerite bila priroda. Bila je zaposlena na puno radno kao učiteljica u osnovnoj školi kad je započela studirati na Sveučilištu Howard kako bi stekla diplomu iz geologije. Diplomirala je 1923. godine. Ernest Everett, Afroamerički profesor i biolog, odigrao je ključnu ulogu u razvoju njezine karijere. Odlučio je mentorirati i voditi dvije Afroamerikanke kroz njihove znanstvene karijere: Roger Arliner (prva Afroamerikanka koja je doktorirala u području zoologije) i MargueriteThomas. Dr. Everett prepoznao je Margueritin talent za znanost, njezine vještine kritičkog razmišljanja, njezin znanstveni um te njezine akademske kvalifikacije. Zbog svih kvaliteta, Marguerite je dobila stalnu poziciju na Miner Teachers College, koji su pohađali Afroamerikanci. Godinama kasnije, koledž će postati dio Sveučilišta District of Columbia, gdje je cijelo desetljeće Marguerite bila predstojnica Zavoda za geologiju, te podučavala mlade studente koji su bili segregirani zbog svoje boje kože. U svojoj disertaciji o rijeci Anacostia, Marguerite je zaključila da mnoge ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, urbanizacije i poljoprivrede značajno pridonose virulenciji rijeke te se odražavaju na tragične poplave vezane za sustav odvodnje. Marguerite nije bila samo vizionar u pogledu utjecaja ljudske djelatnosti na geomorfologiju, već je probudila novi način razumijevanja geoloških procesa. Šezdeset godina nakon što je doktorirala, već duboko u 21. stoljeću, znanstvena je zajednica predložila novo geološko razdoblje: Antropocen, doba ljudi. Dok su se veliki penjači s trudom i ustrajnošću penjali na najviše vrhove svijeta, uključujući Mount Everest, ova hrabra Afroamerikanka se popela na iznimno težak vrh kako bi razbila predrasude, nejednakost i rasizam. Biti crna, žena i geolog, bila je velika odvažnost u poslijeratnim vremenima. 20
RkJQdWJsaXNoZXIy MTcxMDUyNQ==